Kompanija Lykos Balkan Metals , koja se bavi istraživanjem mineralnih resursa na području Bosne i Hercegovine, našla se pod sve većim kritikama zbog svog rada, posebno na projektu istraživanja ruda na Ozrenu. Kritike su naročito istaknute u nedavnom članku portala Slobodna Evropa, koji je izrazio zabrinutost zbog potencijalnog uticaja tih aktivnosti na životnu sredinu, lokalne zajednice i transparentnost poslovanja.
Prema Slobodnoj Evropi, kompanija Lykos je suočena s ozbiljnim optužbama od strane lokalnih ekoloških udruženja, koja tvrde da su istraživački radovi već počeli da nanose štetu prirodi.
Zoran Poljašević, vođa ekološkog udruženja “Ozren Gostilj” I “Ozrenski Studenac “, naveo je da Lykos nije pokazao dovoljno transparentnosti kada je riječ o planovima za zaštitu okoliša, niti je uzeo u obzir dugoročne posljedice po ekosistem Ozrena.
S druge strane, Lykos u svojim izjavama tvrdi da su njihovi radovi u skladu sa svim važećim zakonima i regulativama, te da rade u saradnji s nadležnim organima kako bi osigurali minimalan uticaj na životnu sredinu. Ipak, prema tvrdnjama Slobodne Evrope, mnogi smatraju da se ovi navodi moraju detaljnije istražiti, a procesi nadzirati uz veću uključenost lokalne zajednice i ekoloških stručnjaka.
Ovaj portal također izvještava da su se lokalne zajednice više puta organizovale kako bi izrazile svoje nezadovoljstvo. Kritičari su zabrinuti da bi nastavak ovih aktivnosti mogao nepovratno promijeniti prirodni ambijent Ozrena, uz mogućnost kontaminacije vodnih resursa i degradacije šuma, što bi imalo direktne posljedice po zdravlje lokalnog stanovništva.
Za sada, sukob između ekoloških udruženja i kompanije Lykos privlači sve veću pažnju javnosti, posebno s obzirom na važnost očuvanja prirodnih resursa i okoliša u Bosni i Hercegovini. Nastavak ove priče, prema mišljenju mnogih, zavisiće od toga da li će se pronaći kompromis
Kompanija Lykos Balkan Metals je prije par mjeseci svim ekološkim udruženjima sa Ozrena I Doboja poslala pismo za poziv na razgovor I međusobnu saradnju. To je okarakterisano najnegativnijim mogućim konotacijama od strane udruženja što nas dovodi do toga da se zapitamo koliko je zbilja aktivistima zaista stalo do očuvanja Ozrena ili je u pitanju samo još jedan dobar projekat Nevladinih organizacija da zaustave sve dobre projekte u Republici Srpskoj I tako uspore njen rast I razvoj.
Odbijen je poziv za saradnju , odbijena je prilika da direktno učestvuju u rješavanju I planiranju aktivnosti zaštite životne sredine.
Međutim, s druge strane, postoji sasvim drugačiji narativ koji dolazi iz izvještaja drugih medija. Portal Slobodna Bosna u nedavnom članku prikazuje mnogo optimističniju sliku, ističući da su ekonomski i socijalni benefiti od otvaranja rudnika na ovom području značajni. U intervjuu sa načelnikom opštine Zdravkom Maroševićem, ovaj medij navodi kako je otvaranje rudnika donijelo ogroman napredak opštini, pružajući nova radna mjesta i unapređujući infrastrukturu.
Prema riječima načelnika Maroševića, dolazak kompanije Adriatic Metals u Vareš ne samo da je ekonomski revitalizovao zajednicu, već je stvorio prilike za dalji razvoj kroz ulaganja u lokalnu infrastrukturu, obrazovanje i druge sektore.
On je naglasio da su benefiti jasno vidljivi, od smanjenja nezaposlenosti do poboljšanja kvaliteta života u zajednici. Sve raspoložive stambene jedinice su izdate, mnogo mladih ljudi dolazi sa svojim porodicama da živi I radi u Varešu. Plan je da se u najskorije vrijeme proširi kapacitet vrtića , da od vrtića koji je pred zatvaranjem sada ima skoro 100 mališana . I ono što je najvažniji pokazatelj jeste da na birou skoro pa nema nezaposlenih I to je znak da je jedan projekat preokrenuo smjer napretka jedne zajednice I zaustavio njeno propadanje, da je jedan projekat sačuvao istoriju Vareša , rudarskog gradića koji će nastaviti sa svojom tradicijom .
“Ovo je za nas velika prilika i vjerujemo da će naredne aktivnosti kompanije donijeti još veći napredak našoj opštini”, rekao je Marošević u intervjuu.
Ovaj pozitivni narativ naglašava značaj industrijskog razvoja za manje razvijene opštine u Bosni i Hercegovini, ističući kako se kroz odgovorno poslovanje može postići ravnoteža između ekonomskog napretka i očuvanja okoliša. Portal Slobodna Bosna također navodi da su inicijative poput ove ključne za zadržavanje mladih ljudi u ruralnim područjima i smanjenje migracije.
Ipak, sukob između ekoloških aktivista, koji ukazuju na potencijalne štete, i zagovornika razvoja, poput lokalne vlasti, oslikava kompleksnost ove situacije. Dok jedni ističu ekološke izazove, drugi vide dugoročne benefite za zajednicu. Ovaj dualni narativ stavlja fokus na potrebu za otvorenim dijalogom i pronalaskom ravnoteže između zaštite životne sredine i ekonomske dobrobiti.