Topliji dom i kvalitetniji vazduh: Efekti energetske efikasnosti na terenu u Srpskoj
Kroz projekte koje je provodio Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, građani u Srpskoj dobili su šansu da urade kvalitno utopljavanje svojih domova uz finasijske pogodnosti. Ovo je prepoznato širom Srpske i mnogi građani su se odlučili na ovaj korak u saradnji sa Fondom. Građane su imali mogućnost da dobiju 50 odsto sredstava (maksimalmno 5.000KM) ukoliko investiraju u okviru svojih objekata u utopljavanje objekata.
– Na terenu ovo je podrazumjevalo izolaciju zidova, izolaciju podova i stropova, odnosno krovova. Projekte zamene stolarije energijski efikasnom stolarijom, vanjska stolarija, projekti zameni sistema grijanja, dakle, prelaska sa neobnovljivih na obnovljive izvore energije. Odnosno oni građani koji se grijali na drvo ili ugalj, na neobnovljive izvore energije, ukoliko su investirali u sisteme grijanja, kao što su, na primjer, toplotne pumpe, pelet ili drugi obnovljivih izvora energije, takođe su mogli da dobiju 50 odsto sredstava za projekte. Obzirom da je obezbijeđena mogućnost da građani sami proizvode električnu energiju koju troše, postojala je mogućnost i da građani povuku do 50 odsto sredstava ukoliko su investirali u izgradnju solarnih panela u okviru svojih objekata za svoju potrošnju. Na taj način smanjili smo praktično utrošak električne energije iz neobnovljivih izvora u korist obnovljivih izvora energije. To su projekti koji su bili na raspolaganju kroz naša dva javna poziva .Naša namjera i plan je da budu i u narednoj godini, pojašnjavaju u Fondu.
Dalje iz Fonda pojašnjavaju da je značajeno što je postojalo veliko interesovanje građana, odnosno vidljivo je da su građani u potpunosti postali svjesni potrebe i mogućnosti koje znače ulaganje u oblast energetske efikasnosti iz aspekta njihovih budžeta.
– Ali sigurno da to u značajnoj mjeri doprinosi ukupnom bilansu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Republici Srpskoj i povećanje ukupne energetske efikasnosti u Republici Srpskoj. Da ne govorimo o efektima koji se tiču, primjera radi Banjaluke i drugih gradova gdje u zimskom periodu postoji mnogo individualnih ložišta. Građana koji se griju na neobnovljivi izvore energije, značajno u zimskim danima opterećuju kvalitet vazduha. Sigurno kroz ove projekte, gdje su građani investirali ili u zamjenu sistema grijanja, kako u Banjaluci, ili u utopljavanju objekata, biće smanjena upotreba takve vrste energije i samim tim pobošanje kvalitet vazduha u ovim zimskim danima, poručili su iz Fonda.