11.7 C
Banja Luka
04.11.2024.

SLATINA : Od brljuge do barona

 

Narodna etimologija kaže da ime Slatine potiče od rudokopa u kome se vadilo zlato i da se mjesto prvobitno zvalo Zlatina, ali je vjerovatnije da je naselje dobilo ime po termalnom izvoru. To potvrđuje i Vuk Кaradžić, koji kaže: „Slatina je mjesto gdje izvire ili pišti voda slana ili nakisela, te dolazi stoka, i po tome se sela zovu tako”. Uostalom, tu tezu potkrepljuju i identični toponimi u Srbiji, Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Rumuniji, Makedoniji, Slovačkoj…

 

Koliko je poznato, iskorišćavanje banje u Slatini počelo je prvih decenija 19. vijeka, ali dosta stihijski i neorganizovano. Sve do kraja osmanlijske vladavine narod se, kako navodi nekadašnji banjski ljekar Slavko Pišteljić, „brljugao” u jaruzi punoj blata o čemu nam svjedoče i najstarije fotografije reprodukovane na prvim razglednicama krajem 19. vijeka. Pred kraj turske vladavine banju je iskrčio, ogradio i prisvojio Mehmed Čardžić iz Banje Luke. On će krajem 19. vijeka na mjestu današnje recepcije Instituta „Dr Miroslav Zotović”, otvoriti i prvu trgovinu u Slatini. Čardžićevi će ponuditi i prve smještajne kapacitete – tzv. „Turski paviljon”, koji je raspolagao sa 16 soba.

STIŽE EVROPA

 

Nove, austrougarske vlasti su nedugo po dolasku izvršile prve naučne analize slatinske vode i ustanovljeno je da je riječ o „izvorima zemno-alkalne i sulfatične vode, temperature do 40,7ºC i o izvorima kisele sulfatične gorke vode temperature od 11 do 22ºC . Voda se može upotrebljavati za piće i kupanje i to za liječenje svih hroničnih reumatizama, neuralgija, oboljenja jetre, bubrega…”. Otpočeli su i poslovi na uređenju banje. Tako se, na prijedlog sreskog ljekara, dr Janoševskog, porijeklom Čeha, već 1880. godine krenulo sa izgradnjom bistrog i blatnog bazena sa termalnom vodom, te uređenjem vrela. Pomenuti objekti završeni su 1889. godine, a tačno dvije decenije kasnije otpočela je i izgradnja tzv. Narodnog kupatila (Volksbada), sa dva bazena i posebnim ulazima i svlačionicama za muškarce i žene. Godine 1895. izgrađena je i cesta koja je, idući od puta Кlašnice – Prnjavor, prolazila pored banje i preko Кrčmarica vezivala Slatinu sa Banjom Lukom. U međuvremenu, podižu se i dva tzv. „činovnička” objekta, a 1897. godine sazidan je i „državni” hotel sa 9 soba i 30 kreveta, kafanom, restoranom i ledarom. Time je banja Slatina u suton 19. vijeka imala solidne kapacitete i postala poznato lječilište u koje su sve češće zalazili gosti iz okoline, ali i cijelog Carstva, pa i drugih dijelova Evrope.

PREPORUKE IZ BEČA

 

Iz austrougarskog perioda je i anegdota o dva bogata Banjalučanina, koji su otišli u Beč i od tamošnjeg ljekara tražili da im preporuči banju za liječenje i odmor. Ne znajući odakle mu dolaze pacijenti, ljekar im je kazao da daleko, u Bosni, kod varoši Banje Luke, postoji jedna veoma dobra i ljekovita banja pod imenom Slatina i da bi bilo dobro da se tamo upute. Da u ovoj anegdoti ima nemalo istine potvrđuje i činjenica da su u to vrijeme u slatinsku banju iz Austrije dolazili mnogi ugledni gosti, pa čak i grofovi i baroni.

 

Zoran PEJAŠINOVIĆ

Povezane vijesti

Šta je bilo Zoka?

Laži i obmane Zorana Poljaševića! Sinoć je Zoran Poljašević, vodeći manipulator i neprijatelj interesa Republike Srpske, objavio na svom Facebook profilu da ga je policija...

Društvene mreže

820PratiocaSviđa mi se
358PratiocaZaprati

Možda ste propustili

Šta je bilo Zoka?

Laži i obmane Zorana Poljaševića! Sinoć je Zoran Poljašević, vodeći manipulator i neprijatelj interesa Republike Srpske, objavio na svom Facebook profilu da ga je policija...